ZA GODINU DANA STRADALO SKORO 100 PEŠAKA, A EVO ŠTA JE CRNA TAČKA ZA NJIH: Stručnjaci za Kurir o crnoj statistici: Očekuju da su bezbedni, ali...
Od početka godine na putevima širom Srbije stradalo je čak 94 pešaka, a posebno zabrinjava podatak da je 19 njih poginulo baš na mestima koja bi trebalo da budu najsigurnija, na pešačkim prelazima.
Ova statistika, koju je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, ponovo je otvorila pitanje bezbednosti najugroženijih učesnika u saobraćaju.
Prema navodima MUP-a, najčešći uzrok tragedija je neprilagođena brzina i nepažnja vozača, ali i činjenica da se nesreće češće dešavaju u periodu slabe vidljivosti i loših vremenskih uslova. Posebno rizične postaju rani jutarnji i večernji sati, kada je pešake teže uočiti.
Stručnjaci upozoravaju da je posebno alarmantno to što se veliki broj smrtonosnih nezgoda dešava upravo na obeleženim pešačkim prelazima, mestima gde pešaci imaju prednost i gde očekuju da su bezbedni.
"Krivica može biti i na pešaku i na vozaču"
Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja rekao je ranije za medije da ima i slučajeva kada su krivi pešaci koji ulicu prelaze neoprezno sa slušalicama u ušima ili koristeći mobilne telefone.
- U većini slučajeva za te nesreće su bili isključivo krivi pešaci, koji su zbog slušalica u ušima ili razgovora na mobilnom telefonu neoprezno prelazili ulicu. Kada dođe do nesreće na pešačkom prelazu, krivica može da bude isključivo na vozaču, ili pešaku, ali mogu da budu krivi i jedan i drugi. Vozač zato što nije propustio pešaka, a pešak zato što se prethodno nije uverio u bezbednost prelaska - upozorio je Okanović i istakao osnovno pravilo:
- Pešak je dužan da pogleda i levo i desno pre nego što zakorači na pešački prelaz, čak i u slučajevima kad ima prednost.
Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja, pešak koji koristi mobilni telefon, bilo da razgovara ili sluša muziku dok prelazi ulicu, kažnjava se sa 3.000 dinara.
- Za pešake nije suština u novčanoj kazni, jer kazna za neoprezne pešake može da bude smrt ili invaliditet. Zato i apelujemo na pešake, pogotovo mlađe, da ne koriste mobilne telefone dok prelaze ulicu - kaže Okanović i navodi da je bezbednost pešaka i razlog zbog čega je u Srbiji ograničenje brzine za vozače kroz naseljena mesta 50 kilometara na sat.
- Mnogi vozači se bune zbog toga, traže povećanje brzine, pogotovo vozači luksuznijih automobila. Razlog što ograničenje ostaje na 50 km/h je upravo zato da se pešaci zaštite, jer nije isto kada vozač udari u pešaka pri dozvoljenoj brzini ili većoj. Sa 50 km/h, pešak ima dobre šanse da preživi - kaže Okanović.
MUP upućuje apel vozačima da uspore pri prilasku pešačkim prelazima, da ne koriste telefon tokom vožnje i da posebno obrate pažnju na starije osobe i decu, koji spadaju u najugroženiju grupu. S druge strane, upozoravaju i pešake da poštuju saobraćajne propise i da kolovoz prelaze tek kada su potpuno sigurni da to mogu da učine bezbedno.
Crne brojke pokazuju da je statistika sve tužnija, a takođe ukazuju na to da je bezbednost pešaka ozbiljan problem u saobraćaju.
Kažnjavanje
Advokatica Slavka Babić objasnila je za Kurir kako se kreću kazne zatvora kada je reč o smrti pešaka na pešačkom prelazu, ali i kako je to u praksi, s obzirom na to da je retko da optuženi dobije kaznu koju bi porodice žrtava smatrale pravdom.
- Kaznena politika za krivična dela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja je u praksi relativno blaga. Za umišljaj, kazna zatvora se kreće od pet do 15 godina, a za nehatno delo od dve do deset godina - objašnjava advokatica Slavka Babić.
U praksi, dodaje ona, sudovi najčešće izriču kazne blizu zakonskog minimuma, što često izaziva nezadovoljstvo porodica.
- U tim slučajevima ne radi se o ubistvu, već o krivičnim delima protiv bezbednosti javnog saobraćaja - napominje Babić.
Posebno je ozbiljno kada je vozač bio pod uticajem alkohola ili opojnih droga.
- Takvo stanje svesti se u krivičnom postupku tretira kao eventualni umišljaj, što znači da učinilac nije želeo posledicu, ali je znao da može da se desi i pristao je na to - kaže advokatica.
Pored zatvorske kazne, dodaje Babić, "sudovi obavezno izriču meru zabrane upravljanja motornim vozilom".
Stravični slučajevi
x U Somborskom bulevaru u Nišu, poginuo je deka (70) kada je 19. novembra na pešačkom prelazu na njega naleteo tinejdžer V. S. (18) upravljajući "audijem". On je nakon toga pobegao, ali je ubrzo uhapšen i na teret mu se stavljaju dva krivična dela, teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja i nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi.
x Na pešačkom prelazu u Ulici vojvode Radomira Putnika u Pančevu, nedaleko od zgrade suda, S.J. (70) izgubio je život nakon što ga je udario automobil kojim je upravljao Beograđanin M.R. (45) pod dejstvom droge. On je odmah uhapšen i nakon saslušanja u Višem javnom tužilaštvu u Pančevu, Viši sud u Pančevu mu je po predlogu tužilaštva odredio pritvor u trajanju do 30 dana.
x Miroslav Mija Biberdžić (71) iz Desimirovca, poznatiji kao Učitelj Biber, preminuo je 10. oktobra od zadobijenih povreda nakon jezive saobraćajne nesreće koja se dogodila 24. septembra ispred Osnovne škole "Radoje Domanović". Do udesa je došlo na magistralnom putu, a automobil koji se kretao velikom brzinom udario je Miroslava dok je prelazio put pored škole. Najšokantnije od svega, vozač je pobegao sa mesta nesreće, gde je ostavio teško povređenog učitelja da leži na putu. Osumnjičeni M.P. (26) uhapšen je nekoliko dana posle nesreće.